7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
1/27
(1889-1976)
MARTIN HAJDEGER
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
2/27
2
Biografske kontroverze
Udaljavanje Huserla sa univerziteta i
dolazak Hajdegera
Govori i javni istupi (rektorski govor) u
kontekstu nacistikog preuzimanjavlasti i velianje istorijskog pozivaNemake
Kasnije povlaenje iz direktnog iaktivnog angamana za Trei Rajh
Posle rata predaje samo povremeno
na univerzitetima Nemake, ali tampaniz dela koja znatno utiu namnogobrojne filozofske autore irom
sveta Mnogi njegovi uenici, bezbroj
apologeta, ali i originalnih filozofa
(naroito u Francuskoj) smatraju gajednim od najveih filozofasavremenog sveta
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
3/27
3
pitanje o bivstvovanju
Temeljna filozofska interesovanja i celokupni misaoni napor upereni su na
pitanje o bivstvovanju Dok je kod predsokratovskih mislilaca (Anaksimandra, Parmenida i
Heraklita) dola do rei istina samog bitka
ona se ve kod Platona i Aristotela pretvara u metafiziko pitanje i takopostaje poprite zaborava bivstvovanja
Bivstvovanje se skriva ukoliko se otkriva u bivstvujue.
Cela istorija zapadnoevropske metafizike (zakljuno sa Nieom) pokazujeupravo tu skrivenost bivstvovanja, koje se kao zaboravljen prikriva u stalnu
prisutnost bia
Metafizika pita za bivstvujue kao bivstvujue, ostaje kod bia i ne okreese bitku kao bitku
Zato se metafizika nadvladava u miljenju o istini bivstvovanja. Zaborav bivstvovanja:
nije nikakva subjektivna greka filozofa
nije nesmotrenost ili propust
niti neko objektivno dogaanje nezavisno od oveka
ve je bitna karakteristika otuenja oveka i itave istorije Zapada
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
4/27
4
kritika zapadne metafizike
Dekartova metaforina predstava filozofije kao drveta (koren metafizika,stablo fizika, grane posebne nauke) i nunost zasnivanja fundamentalneontologije kao ispitivanja tla na kome to drvo poiva
Metafizika pita o bivstvujuem kao bivstvujuem, a ne osvre se nabivstvovanje
Ona izlae bivstvujue na razliite naine: kao duh, silu, tvar, bivanje, ivot,
predstavu, supstanciju, subjekat, energiju, veno vraanje istog i sl. Meutim, bivstvujue se uvek javlja rasvetljeno bivstvovanjem i kada to
uspemo da razumemo, bivstvovanje dospeva u neprikrivenost (aletheia)
Metafizika:
ne pita da li i kako bivstvovanje sa sobom donosi takvu neprikrivenost
govori iz neprimeene objavljenosti bivstvovanja, koja joj je temelj biva prevladana u miljenju istine bivstvovanja prevladana, ali ne i uklonjena
je dispozicija oveka shvaenog kao animal rationale(pri emu je duhpretumaen u inteligenciju, koja se sastoji od razuma i uma)
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
5/27
5
ontoloka razlika
Metafizika:
u svojim odgovorima na pitanje o bivstvujuem kao bivstvujuem, predoava prebivstvujueg bivstvovanje, izgovara ga nuno i stalno, ali ga ne dovodi do rei, jerga ne pomilja u njegovoj istini
u njoj se sutina istine pojavljuje uvek ve u kasnijem obliku iskaza i saznanja(izvedenog suprotstavljanja bia i miljenja)
misli bivstvujue u celini i govori o bivstvovanju, ona ova dva neprekidnozamenjuje. No ova zamena nije greka, ona je dogaaj
o n t o l o k a r a z l i k a
bivstvovanje bivstvujue
bitak bie
bie bivstvujue
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
6/27
6
tu-bivstvovanje kao egzistencija
Da bi se ujedinio odnos bitka prema biti oveka i odnos oveka prema bitibitka koristi se naziv tu-bivstvovanje
Sutina tu-bivstvovanja je egzistencija
Ekstatiki smisao egzistencije treba misliti kao ospoljenje otvorenostibivstvovanja samog
Jedino ovek egzistira, jer jedini on istrajava u neprikrivenosti bivstvovanja Metafizika predoava bivstvujue kao bivstvujue u celini (bievnost
bivstvujueg) i to na dvostruki nain: u smislu njegovih najoptijih crta ontologija
u smislu najvieg i, stoga, boanskog bia teologija
Metafizika nema svest o ovoj dvoznanosti, jer uvek ve predstavljabivstvujue kako se ono samo od sebe pokazalo, dok ne obraa panju naono to se u bivstvujuem, koje je postalo neprikriveno, ve skrilo
Napor da se promisli ono to ostaje prikriveno u metafizici naziva sefundamentalna ontologija (mada odrednica ontologija navodi na pomisaoda se radi o ontologiji kao ispitivanju istine bivstvujueg, a ne bivstvovanja)
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
7/277
bivstvovanje bivstvujueg
Metafizika zaboravlja bie: ne misli ontoloku razliku pokuava da objasni bivstvujue njegovim svoenjem na rod i stvar
Jedna od osnovnih karakteristika metafizike je svoenje saznanja nalogiko, nauno miljenje i iz toga je proistekla prevlast naunog duha itehnika revolucija
Protagora, Heraklit i Parmenid bili na tragu razumevanja bivstvovanja
Physisje osnova svega to jeste, ono je proces, dogaanje u smisluotvorenosti, osvetljavanja svega postojeeg metafizika ne dosee doistine kao otvorenosti
itava metafizika ostaje povezana sa fizikom, jer prouava bie samo kakose manifestuje u bivstvujuem ona ostaje proeta izvesnompartikularnou, koja je spreava da bude istinski metafizika
U potrazi za bivstvovanjem, grka (i srednjevekovna) metafizika je mislilabivstvovanje e kao neto bivstvujue to se samo dovrava u miljenju uklopljenost miljenja u bie ostaje osnovna pretpostavka antike isrednjevekovne metafizike
Istorija metafizike ispostavlja se kao istorija nihilizma, jer se sve to nijeodreeno bivstvujue smatra za nita
Bivstvovanje nije nita bivstvujue niti njegov sastavni deo, ve jetemelj koji postavlja bivstvujue kao bivstvujue
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
8/278
metafiziki zaborav bivstvovanja
Istorija bivstvovanja poinje, i to nuno, sa zaboravom bivstvovanja
Metafizika je samo epoha u istoriji bivstvovanja samog
U svojoj sutini metafizika je nihilizam
Osnovni zadatak miljenja je da ponovo probudi smisao za bivstvovanje, tj.za ono to omoguuje postojanje svakog bivstvujueg
Taj zadatak mogue je postaviti samo onda ako se sam ovek razumedrugaije nego do sada: ako se pitanjem o smislu bitka ovek otkrije kaoeksistencija i kao mjesto boravljenja bivstvovanja (kua bivstvovanja)
Ispitivanje egzistencije u njenoj vremenitosti, tj. njeno ispitivanje kao ljudsko
postojanje, priprema i omoguuje pitanje o samom bivstvovanju
Ljudsko postojanje tu-bivstvovanje, tj. tu bivstvovanja (Dasein ist das Da
des Seins) Zaborav diferencijacije izmeu bivstvovanja i bivstvujueg rezultuje
metafizikim nihilizmom, pa ovek ostaje bez zaviaja, ostaje stranac uovom svetu, ostaje u njemu u tuini, u enji za izgubljenim zaviajem
Filozofija kao metafizika nije osvetlila, nego doprinela tom otuenju
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
9/279
shvatanje bia iz horizonta vremena
Postavljajui pitanje o smislu bivstvovanja ovek postaje:
ono tu bivstvovanja mesto objavljivanja bitne istine
Ovo postavljanje pitanja ne dolazi od nas ve je realan proces bivstvovanja(ono nas uzima u posed)
ovek je tu-bivstvovanje kao: integrisanost oveka i bivstvoanja
pripadanje oveka bivstvovanju
objavljivanje bivstvovanja oveku
ovek: uvek na neki nain transcendira bivstvujue ostajui otvoren za bivstvovanje
odreuje time i otkriva svoju ekstatinu sutinu
Razumevanje bivstvovanje postaje zbivanje samog bivstvovanja u bitnommiljenju
Sutina tu-bivstvovanja jeste njegova egzistencija
Razumevajui svoju konanost tu-bivstvovanje: se transcendira kao konano, obino bivstvujue
ono ek-sistiraostvarujui se u svojim projektima
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
10/2710
vremenitost
Smisao tu-bivstvovanja otkriva se u ekstatinoj strukturi vremena Tu-bivstvovanje je vremenito: preko vremenitosti ono transcendira
konanost
Samo ovek moe da ide ka: svom roenju (prolosti) - bivstvovanje-ka-roenju
svojoj smrti (budunosti) bivstvovanje-ka-smrti
Preduzima se tako izvorna interpretacija vremenitosti, da se samo bietumai iz horizonta vremena
Autentino vreme (vremenitost) omoguava jedinstvo vremenskih ekstaza(bilosti, sadanjosti i budunosti) i to preko budunosti
Autentino vreme sadanjost tumai kao: momenat projekcije budunosti obnavljanje bilosti sa stanovita novih mogunosti (istorinost)
Beskonano vreme: zapalost meu unutarsvetska bivstvujua
beskonana serija sada
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
11/2711
Duboka veza izmeu ovek i vremena omoguava oveku da se otvori
manifestaciji bivstvovanja Otvorenost prema bivstvovanju omoguava briga, koja se prvobitno otkriva
kao teskoba
Teskoba otkriva:
nau baenost u svet (biti-ve-u)
nau propalost meu bivstvujue (biti-kod) nezaviajnost
ekstatiku prirodu naeg bivstvujueg kao projekta (biti-unapred)
Kad se svi ovi momenti strepnje razviju dobija se briga kao osnovni oblik
egzistirajueg razumevanja sveta
Iz brige kao ekstatinosti i doivljaja bezzaviajnosti (svet nam je tu)otkriva se tu-bivstvovanje kao bivstvovanje-ka-smrti
Briga otkriva smrt ne kao injenicu kraja, ve kao neprestano prisustvo kraja Tek svest o smrti (konanosti) okree tubivstvovanje prema njemu samom
(od svakodnevice) i omoguuje autentinost
U brizi se tu-bivstvovanje se nalazi pred ne bivstvovanjem kao svojim
bivstovavanjem
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
12/2712
savest i autentino vreme
Iz razumevanja konanosti nastaje savest
Savest: se obraa tu-bivstvovanju kao krivcu, tj. odgovornom za neispunjenost (svih) svojih
mogunosti
je nedokaziva, ona je fakt
poziva tu-bivstvovanje da se trgne iz oslukivanja Se prema sebi samom
otvorenost prema svojoj budunosti (spremnost na poziv)
dovodi do ina odlunosti
Odlunost stvara egzistenciju Egzistirati znai biti u vremenu egzistencija je projekat
Beskonano vreme: derivat egzistencijalnog (konanog) vremena
hronometarsko, proraunljivo vreme (jer svakodnevica zahteva proraunavanje efekataupotrebe pribora i u tu svrhu i vremena)
budunost ima samo karakter iekivanja efekata koji su rezultat prostog produetkasadanjosti, istog trajanja
prolost je identina sa sadanjou
ima poreklo u zaboravu bivstvujueg
je osnova kategorije prostora koji dominira u svetu shvaenom kao prirunost
Autentino vreme:
sadanjost je uvek samo momenat projekcije budunosti
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
13/2713
vremenitost, autentinost i istorinost
Svaki oblik tu-bivstvovanja izraava na odreen nain vreme: neautentian (propalost, zaborav, svakodnevica, bezlinost)
autentinog (egzistiranje na nain brige)
Bivstvovanje i vreme su jedno
Autentino vreme je sinonim za bivstvovanje, za smisao naeg egzistiranja
Tu-bivsvovanje nije vremenito zato to je u istoriji, ve je ono istorino zato
to je vremenito Istorinost:
autentinog tubia sudbina
neautentinog udes
Vreme je izvorno ovremenjavanje vremenitosti, koja kao takva omoguuje
konstituciju strukture brige. Vremenitost:
je bitno ekstatika
se izvorno ovremenjuje iz budunosti
Izvorno vreme je konano
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
14/2714
U svojim kasnijim radovima:
miljenje bivstvovanja (umesto filozofija) pitanje o bivstvovanju (umesto fundamentalna ontologija)
Dosadanja filozofija (racionalistika, mistino-iracionalistika) samo jejednostrano filozofsko stremljenje koja izviru iz istog temeljnog ne-razumevanja bivstvovanja
Sutina nauke je istraivanje, a sutina istraivanja je u tome da saznavanje
samo sebe usmerava u neko podruje bivstvujeg, prirode ili istorije Nauka postaje istraivanjem kad tzv. injenice postanu predmetne Meutim, ono to stoji u injenicama, ali i ono to je stalnost njihovog
menjanja, jeste pravilo
Postojanost promene u nunosti njenog proticanja je zakon
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
15/2715
Tek u vidnom krugu pravila injenice kao injenice postaju jasnima
Istraivanje injenicajeste uspostavljanje i ouvanje pravila i zakona Utemeljivanje zakona, meutim, postaje odluno za eksperiment
Izvriti eksperiment znai: predstaviti uslove u skladu s kojima se odreenapovezanost mijene moe slediti u nunosti njenog proticanja, a to znai takoda se njime moe unapred ovladati za raunanje
U nauci specijalnost nije neka posledica, ve temelj napretka samogistraivanja, jer ono raspolae biima kada moe da ih prorauna unjihovom buduem toku ili naknadno izrauna kao prolost
Misliti u blizini bivstvovanja znai istovremeno se odeliti od nauke
tavie, nauka ne misli na nain mislioca: to za nju nije nikakav nedostatak
ve prednost, jer osigurava mogunost da se na nain istraivanja upusti u bilokoje predmetno podruje i da se tamo nastani
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
16/2716
Umetnost i tehnika
Kada metafizika postane univerzalna i planetarna (kad se sve vie
rasprostire celom Zemljom) dolazi do velikog razvoja nauke i tehnike Moderna tehnika i savremena nauka predstavljaju krajnju fazu zaborava
bivstvovanja to dolazi u vreme svetske noi: u tehnikom redu gasi sesvaki trag zaviajne blizine oveka bivstvovanju
Postavlja se pitanje mogunosti i odrivosti svih metafizikih disciplina, patako i estetike
Kao metafiziko pitanje o sutini umetnosti (a umetnost on definie kaosebe-u-delo-postavljanje istine bia) estetika ne moe da dopre do svogpravog izvora, jer je njen horizont ogranien na nain bitka stvari, a i samojstvari ne doputa da bivstvuje u svojoj stvarnosti, ve je gura u odreenekategorije
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
17/27
AN-POL SARTR
(19051980)
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
18/2718
Pod uticajem: Kjerkegora,
Huserla i Hajdegera
Vlastito egzistencijalistikoshvatanje sveta i ivota, u
kojem se u raznim fazamanjegovog stvaralatvaisprepliu mnogobrojnefilozofske i idejne tendencije
vremena
Angaovan u drutvenom
ivotu i nekim politikimakcijama
Pisac izuzetnih dela iz podrujaromana i drama
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
19/2719
punina stvari i praznina svesti
itavo bie je izvan oveka koji egzistira sve svoje mogunosti i tako
nadilazi puni i masivni pozitvum bia1. ovek ima telo koje se moe posmatrati kao stvar meu drugim stvarima, ali onnikada nije samo svoje telo
2. Usred masivne punine njegove telesnosti
3. njegova svest se pojavljuje kao praznina koja ima potrebu da bude ispunjena
4. ova potreba navodi svest da imitira nain bivstvovanja materijalnih stvari koje su
sobom ispunjene da bi veno mirovale u venoj sadanjosti Suprotnost bia i egzistencije ostaje nesavladiva, jer egzistencija u svojoj
ekstatinoj nezasitosti nikada ne moe koincidirati sa sobom kao stena ilikomad gvoa to ostaje samo nedostina elja
Zato to ovek ne moe da dostigne bie u realnom ivotu, otelovljenje biau umetnikom delu ima za njega neodoljivu dra koja ga navodi na nova
iskuenja i nove projekte Projekat dostizanja bia je fundamentalan i on lei u osnovi svih drugih
projekata
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
20/2720
stvar i svest
U nesavladivoj suprotnosti bivstvovanja i egzistencije nema ontolokeprednosti nijednog od dva pretpostavljena tipa bivstvovanja:
ni svesti kao bivstvovanju-za-sebe
ni stvarima kao bivstvovanju-po-sebi (u sebe zatvorenom bivstvovanju)
I stvari i svest bivstvuju, ali na razliite naine: svest bivstvuje kao:
ista unutranjost
ista spontanost
providna praznina (bez sadraja) (koja postoji samo dok se rasprskava prema stvarima)
(Bie-za-sebe je nita, jer je nedostatak smisla bia. Bie je mogue samo preko delatnostibia-za-sebe (rasprskavanja) bie-za-sebe nema esenciju, ve je stvara negacijom svakefaktinosti negacija je izraz slobode kao to je pozicija izraz sluajnosti.)
stvari bivstvuju kao: neto nestvoreno
bez cilja i odnosa
bez mogunosti
kao inertna prisutnost (koja postoji po sebi i koincidira sa sobom i miruje)
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
21/2721
miljenje i svet
U miljenju treba poi od iste svesti:
ali to jo ne znai da ona u sebi nosi osnovu svoga bia ona se ne moe zamisliti ni kao akt ni kao geneza
svest ne postoji samo u aktu
svest ne prethodi vlastitoj egzistenciji
Svest nije osnova svoga bia: potpuno je kontingentna
prethodi nitavilu izvlai se iz samog bia
Bivstvovanje sveta u celini i nae vlastito bivstvovanje-u-svetu ostaju: nestvoreni
sluajni
apsurdni (njihovo postojanje se ne moe opravdati) Ontologija slobode:
ne trai nita metafiziko (ni duh iza sveti, ni stvar po sebi iza pojava, ni vene inepromenljive istine)
samo nastoji da utvrdi taan odnos koji ujedinjuje fenomen bia sa biemfenomena, unutar iskustva svesti, da bi tako dovela oveka u posed njegovih
vlastitih mogunosti i uinila ga odgovornim za njegovu sudbinu
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
22/27
22
ovek kao bie slobode
Sloboda:
oslanja se na samu sebe pokazuje se kao ono to je poslednje utemeljeno bez temelja je
moe da bude dostignuta samo kroz sebe samu (a sve drugo samo su neophodniinstrumenti koji omoguavaju (ili spreavaju) tok slobode)
je ovekova spontanost, a nije samo tekovina njegovog vlastitog aktiviteta
ovek: slobodan je samo ukoliko moe da se oslobodi
izvorno je slobodan, jer nema neku unapred odreenu sutinu
ali je njegova sloboda suvie apstraktna i neivotna (ona koincidira sa nitavilom koje gaodvaja od sebe samog)
nije nego se stvara (do smrti): dok je iv nikada ne koincidira sa samim sobom kreira svoju esenciju, samo angaujui se u nekom konkretnom inu koji obavezuje
oveka samo kroz in moemo da ispunimo nau slobodu i da postanemo esencijalni
ovek je primarno slobodan i neesencijalan, ali on mora delovati da biostao slobodan i postao esencijalan
Egzistencija nije faktum ve zadatak
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
23/27
23
ispunjenje slobode
Ali kako moe da se ispuni praznina slobode?
Kako neto moe da nastane iz Niega? ovek je bie koje ima mo:
da iz niega stvara neto
da (besmislenom i bezvrednom) ivotu podari smisao i vrednost
ovek mora prvo uskoiti u svet i egzistirati, da bi se zatim odredio
ovek je zbir svojih inova i nita drugo Meutim, ovek je zbog samoizdaje u korenu ugroen
On bi morao izai iz sveta zamenice, iz zamorne i izvetaene stvarnosti uslobodu kroz pravo delovanje
Prednost ima individualna i konkretna egzistencija nad objektivnom i
optom esencijom
Moralne norme, kao opte pojmove, takoe treba odbaciti u imeneuslovljene slobode
Mi sudimo subjektivno bez ikakvih unapred datih normi i potpuno smo
odgovorni za nae suenje i vrednovanje samostalnost suenja ivrednovanja
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
24/27
24
opasnost neautentino postojanje
ivotne kukavice prihvataju ve gotove i ve konstruisane vrednosti da biizbegle strepnju pred slobodom i odgovornou - one ive neautentino
Bie biva redukovano na defektnu ulogu obinog pozitivuma bez ikakvihmogunosti, dok egzistenciji ostavlja itav prostor mogueg
Sloboda:
prokletstvo
izvor ljudske veliine
Pravi optimizam poinje tek sa oajanjem To je optimizam oveka:
kome niko nita ne duguje koji nita ne oekuje koji zna da nema nikakvog prava
koji rauna samo na sebe samog dok radi za dobro svih
U nemogunosti da prui bilo kakva praktina uputstva, a da tim ne doe uprotivreje sa svojom osnovnom pretpostavkom, Sartr je ostao kod namereda podseti na stalnu mogunost slobode za oveka
Neuslovljena sloboda postaje bitni element egzistencije i najvia vrednost,pa stoga i merilo svih drugih vrednosti (pa i umetnike)
Umetniko delo je vredno ako prikazje postajanje (egzistenciju, slobodu), a
nevredno, ako prikazuje postojanje (bie, idealni lik)
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
25/27
25
Sam pojam egzistencije shvaen je u smislu tradicionalnog suprotstavljanjaegzistencije i esencije:
Egzistencija oveka prethodi njegovoj esenciji
ovek prvo postoji, nalazi se, dolazi na svet, a zatim se odreuje.
U tome lei razlog to je svoju doktrinu osmislio do kraja, pre svega, u
romanu i drami kao izraajnim formama koje su najblie i najprimerenijekonkretnoj neponovljivoj egzistenciji
Radikalni ateizam oznaava otvorenost za savremena idejna kretanja:Ako bog postoji, onda ne postoji ovek; jedan drugoga iskljuuju.
Jedan od centralnih problema jeste pitanje slobode: ovek je osuen da
bude slobodan, tj. ovek nije nita drugo do sama sloboda Ne vezujui se za boga, istinu ili dato bie, ovek u potpunoj naputenosti
ostvaruje svojom aktivnou smisao svoga bia: ovek je zbir svojih akcija inita drugo
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
26/27
26
Zasnivanje ontologije u glavnom filozofskom delu Bie i nita
Ideji slobode daje se i odreeno drutveno znaenje, kao i konkretni iistorijski sadraj ( Hajdeger)
ovek, bez boanskog tutora, osuen da bude slobodan, sasvim je sam, alije upravo njegova sloboda smisao njegove egzistencije
ivot e biti samo ono (ali i sveono) to ovek od njega uini: oaj ili radost,smisao ili besmisao to zavisi samo od njega
Jedino stoga moramo i moemo biti odgovorni, a to znai i opredeljeni,angaovani: kako sloboda ne bi ostala prazna, treba je ispuniti drutvenomaktivnou u skladu s progresivnim istorijskim kretanjima
Postoje dve vrste bivstvovanja:
bivstvovanje po sebi
sainjava celokupno bivstvovanje osim oveka ono materijalno, masivno, teko, nivelirajue, gnjecavo
bivstvovanje za sebe
ovekovo postojanje
svest i svet kao konstitucija suprotstavljanja bivstvovanju po sebi
7/29/2019 Martin Hajdeger i Zan-pol Sartr
27/27
prelaz od ontologije na etiku
Otkrie nita oznaava izvor vrednosti: to je nedostatak
ovek vidi sebe kao nedostatak, pa vrednosti izbijaju iz njegove osnovne
namere koju eli da ostvari sintezom svesti i bivstvovanja Stoga ovek i eli sebi da da apsolutnu egzistenciju, u kojoj bi nedostatak
bio iskljuen: stoga eli da, u sutini, postane bog
Ovu njegovu nameru otkriva egzistencijalna psihoanaliza, koja u isto vreme
uverava oveka da je samo on bie putem kojeg postoje vrednosti
Top Related